Strana

VI. Borbe s Venecijom, Arapima i Bugarima (823.—864.). Car Ludovik Pob. dijeli franačku državu (817.). — Dalmatinsko-hrvatski knez Vladislav (821. do 835?). Opadanje vizantijskoga carstva u prvoj polovini IX. vijeka. Počeci Venecije i prvi sukobi s Neretljanima (oko 830.). Jačanje Bugara i njihova provala u Panonsku Hrvatsku (827.); panonsko-hrvatski knez Ratimir (829.-838.). Dalmatinsko-hrvatski knez Mislav (oko 835. do 845.); sukobi s Venecijom. Nalet Arapa u Jadransko more (841. do 842.). Dalmatinsko-hrvatski knez Trpimir (oko 845.-864.) i splitski nadbiskup Petar (852.). Bugarski kan Boris napada s Panonskim Hrvatima kralja Ludovika Njemačkoga (853.). Hrvatsko-bugarski rat (o. 854.). Bugarsko-srpsko ratovanje (o. 860.). Prelom između istočne i zapadne crkve; patrijar Fotije i papa Nikola I. (863.). Krštenje Bugara (854.-865.) Panonski knezovi Pribina († 861.) i sin mu Kocelj . . . 317 VII. Hrvati i Neretljani u drugoj poli IX. vijeka (864.-879.). Dalmatinskohrvatski knez Domagoj (o. 864.-876.) i dužd Urso Particijak (865.). — Arapi podsjedaju Dubrovnik (865.—867.). Car Vasilije I. Makedonac obnavlja prevlast vizantijskú u južnoj Dalmaciji (877.). Carevi Ludovik II. i Vasilije I. kušaju da osvoje Bari (867.-869.). Hrvatsko brodovlje pod Barijem; osvojenje grada (1. februara 871.). — Vizantijsko brodovlje pustoši neretljanske i hrvatske obale (873.). Hrvatsko-mletačko ratovanje (870.). Zavjera protiv kneza Domagoja (875.). Propast cara Ludovika II. u Italiji i njegova smrt (875.). Dalmatinski Hrvati dolaze pod Njemačku (875.). Ratovi s Nijemcima i oslobođenje od franačke prevlasti (876.-879.). Dalmatinsko-hrvatski knez Zdeslav (878.-879.) i Dalmatinska Hrvatska dolaze pod vrhovnu vlast vizantijsku. Konačno krštenje Neretljana (878.) — Pogibija kneza Zdeslava (878.). VIII. Konstantin i Metodije. Grad Solun. Mladost braće Konstantina i Metodija. Konstantinov misionarski rad kod Kazara; obretenje moći Sv. Klimenta pape (o. 800.). — Moravska u IX. vijeku. Konstantin i Metodije polaze u Moravsku kao misionari (864.). Glagoljica i slovenski prijevod Sv. Pisma. Konstantin i Metodije u Rimu; smrt Konstantinova (869.) - Metodije postaje panonskim nadbiskupom (870.). Nijemci proganjaju Metodija i privremeno obvladaju Moravskom (871.-873.). Knez Svatopluk i njegova crkvena politika. Papa Ivan VIII. i rad Metodijev u Moravskoj (879.-880.) Trvenje između nadbiskupa Metodija i biskupa Wichinga. Metodije putuje u Carigrad (881.—882.). Povratak Metodija u Moravsku i njegova smrt (885.). Sudbina njegova rada i njegovih

učenika

-

IX. Hrvati potkraj IX. vijeka (879.— 910.). Ratovi cara Vasilija I. s Arapima (878.-886.). Knez Branimir i izabrani ninski biskup Teodosije obraćaju se papi Ivanu VIII. (879.). Papa nzalud kuša da predobije dalmatinske varoši za sebe. Dobri odnosi između Ivana VIII., Vasilija I. i Fotija (879.-886.). Hrvatska postaje nezavisnom i samostalnom državom (881.). Ninski biskup Teodosije u Rimu (881.-882.). - Slovenski jezik u hrvatskoj (ninskoj) crkvi. Car Vasilije nalaže dalmatinskim gradovima, da plaćaju susjednim slovenskim knezovima godišnji danak (između 882. i 886.). Ninski biskup Teodosije uzalud kuša da sjedini dalmatinsku crkvu s hrvatskom (887.-888.). Sukob neretljansko-mletački (887.). — Mlečani plaćalu godišnji danak hrvatskom vladaru. Knez Mutimir (892. do 910.?) i njegov dvor. Spor između ninske i splitske crkve o darovnici

345

364

kneza Trpimira od 852. Panonsko-hrvatski knez Braslav (o. 880.-896.).
Srbi za kneza Mutimira i borbe između njegovih sinova (891.-917.).

TREĆA KNJIGA. Doba kraljeva.

I. Kralj Tomislav i njegovo doba (o. 910.-928.). Knez Tomislav i Madžari. Srbi na početku X. vijeka. Bugarski knez Simeun spram Vizantije i Srbije. Dalmatinske varoši dolaze pod jurisdikciju rimskoga pape (923.) i pod upravu hrvatskoga vladara. Tomislav uzima naslov kralja Hrvata (oko 925.). Prvi crkveni sabor u Splitu (925.). Hrvatsko-bugarski rat (926.). Drugi crkveni sabor u Splitu (927.-928.). Ocjena kralja Tomislava i Hrvatske u njegovo vrijeme.

-

-

-

II. Nasljednici kralja Tomislava (928.-969.). Kraljevi Trpimir II. (o. 928. do
935.) i Kresimir I. (o. 935.-945.). Srbija za vladanja Časlava Klonimi-
rovića (931.-960.). Kralj Miroslav (945.-949.) i ban Pribina. Kralj
Mihajlo Kresimir II. (949.-969.). Propast istočno-bugarske države (971.).
Geografski pregled istočne obale Jadranskoga mora: carska Dalmacija.
Kotor. Dubrovnik.
Trogir i Zadar. Manja ostrva.
Hrvati; etimologija imena. Županije. Neretljani; županije i ostrva.
- Zahumlje i njegovi gradovi. - Trebinje i Konavle. Duklja. — Srbija;
njeni gradovi. Prvotna Bosna

Split.

-

III. Kralj Stjepan Držislav i njegovi nasljednici (969.-1058.). Kralj Stjepan Držislav (969.-997.). Bugarsko carstvo u vrijeme cara Samuila (976. do 1014.); ratovi s vizantijskim carem Vasilijem II. - Kralj Stjepan Držislav dobiva iz Carigrada kraljevska insignija; njegovo krunisanje kraljem Hrvatske i Dalmacije (o. 988.). Mletačko-hrvatski odnosi. Građanski

--

rat između braće Svetoslava i Kresimira Suronje (997.-1000.).
mletačkoga dužda Petra II. Orseola (1000.). Kralj Kresimir III. (1000.
do 1030.). Vojna mletačkoga dužda Otona Orseola (1018.). Propast
bugarskoga carstva (1018.). Hrvatska dolazi pod vrhovnu vlast Vizan-
tije (1018.). Dalmacija opet dolazi pod neposrednu upravu Vizantije
(1024.). Kralj Kresimir III. napada u zajednici s madžarskim kraljem
Stjepanom I. dalmatinske gradove (o. 1027.). Poslanstvo Dobronje, sina
Madijeva, u Carigrad (o. 1028.). Kralj Stjepan I. i madžarski kralj Petar
osvajaju Zadar (o. 1040.). Propast stratega Dobronje (o. 1041.). Ko-
ruški herceg Adalbero i Hrvati (1035.). — Utemeljenje hrvatske biskupije
u Kninu (o. 1040.). Propadanje vizantijskoga carstva, srpski (o. 1040.)
i bugarski ustanak (1041.). Utemeljenje normanske države u južnoj

Italiji (1045.). Zadarske i splitske prilike u prvoj polovini XI. vijeka.

IV. Kralj Petar Kresimir IV. (1058.-1074.). Petar Kresimir IV. stupa na hrvatski kraljevski prijesto (o. 1058.). Lateranski sinod u aprilu 1059. i njegovi zaključci. - Papinski legat opat Majnard i posvećenje samostana Sv. Ivana Evang. u Belgradu (febr. 1060.). Zaključci splitskoga sinoda i zabrana slovenske liturgije (1060.). Papa Nikola II. potvrđuje zaključke splitskoga sinoda. Papinski legat biskup Teuzo u Zadru i Splitu (1060.). - Nezadovoljstvo Hrvata s potvrđenim splitskim sinodalnim zaključcima. Izvještaj Tome arhiđakona o tome. Rimljanin Ivan postaje trogirskim biskupom (1064.). Osnutak ženskoga samostana Sv. Marije u Zadru (1066.). Kralj Petar Kresimir IV. daruje zadarski samostan Sv. Krševana (1067.). — Opadanje vojne organizacije vizantijskoga carstva. Petar Kresimir IV. stiče carsku Dalmaciju (1069.). — Büdingerova karakteristika

Strana

376

401

431

464

kralja Petra Kresimira IV. Ban Zvonimir i njegov rat s Korušcima (o.
1064.). Granice hrvatskoga kraljevstva u vrijeme Petra Kresimira IV.
Bugarski ustanak Konstantina Bodina i sudjelovanje Hrvata u njemu (1073.).
Širenje normanske vlasti u južnoj Italiji; vojvoda Robert Lukavi (Gui-
skard). Smrt Petra Kresimira IV. (1074.); ocjena .

Sudje

Strana

499

V. Kralj Slavac (1074.-1075.). Neretljanska oblast. Velikaš Slavac postaje hrvatskim kraljem (u drugoj polovini 1074.). Papa Grgur VII.; njegovo pismo danskom kralju Sweinu Estridsonu (25. jan. 1075.). Južnoitalski normanski grof Amiko i njegova navala na Hrvatsku (u jesen 1075.). Splitski sinod (nov. 1075.). Venecija i dalmatinski gradovi (febr. 1076.) 538 VI. Kralj Dmitar Zvonimir (1076.–1089.). Politički položaj poslije propasti kralja Slavca. Papa Grgur VII. i Vizantija. Izbor i krunisanje Dmitra Zvonimira (u okt. 1076.). Zvonimirova vazalska prisega papi Grguru VII. - Dvor kralja Zvonimira. Zvonimir u Belgradu (potkraj 1076.). — Dubrovnik i srpski kralj Mihajlo (1077.). Boravak papinskoga legata Petra u Hrvatskoj (1078.). Posvećenje nove stolne crkve u Kninu (1078.). Vitez Vecelin i papa Grgur VII. (1079.). Ninski sinod (1080.). lovanje kralja Zvonimira u vizantijsko-normanskom ratu (1081.—1085.). Venecija i Vizantija (1085.). Baščanski natpis. Kralj Zvonimir i dalmatinski gradovi. Smrt kralja Zvonimira (1089.) VII. Kraljevi Stjepan II. i Petar (1089.-1097.). Izbor i krunisanje Stjepana II. (1089.). Vladanje Stjepana II. (1089.-1099.). Car Aleksije I. spram Pečenega i Srba. Klement III. Vibert uzvisuje barsku biskupiju na nadbiskupiju (1089.). Anarhija u Hrvatskoj po smrti kralja Stjepana II. — Dalmatinski gradovi i neki hrvatski velikaši zovu madžarskoga kralja Ladislava I. u zemlju (1090.). Vojna kralja Ladislava I.; njegovo pismo montekasinskom opatu Oderiziju (1091.). — Kralj Ladislav ostavlja Hrvatsku i postavlja joj za kralja Almoša (1091.-1093.). - Kralj Ladislav prelazi na stranu protupape Klementa III. Viberta (1092.). Vraćanje vizantijske carske vlasti u Dalmaciji (1092.). Hrvatski kralj Petar (1093.-1097.).

--

Zadarski sinod (1095.). Osnutak zagrebačke biskupije (1094.).
Koloman postaje madžarskim kraljem (1095.). Madžarska se vraća papi
Urbanu II. (1096.). Bitka kod Petrova Gvozda (1097.). .

VIII. Hrvati i madžarski kralj Koloman (1097.-1102.). Uprava dalmatinskih
gradova i otoka prelazi u mletačke ruke (u maju 1097.). Kralj Koloman
i dužd Vital Michieli sklapaju „vječno prijateljstvo" (1098.). Kralj Ko-
loman i herceg Almoš (1098.). Ruska vojna kralja Kolomana (1099.).
- Smrt splitskoga nadbiskupa Lovre (1099.). Smrt srpskoga kralja Kon-
stantina Bódina (1101.) Koloman lično polazi u hrvatsku vojnu; ugovor
utanačen s predstavnicima hrvatskoga naroda (1102.). Kolomanovo kru-
nisanje za hrvatsko-dalmatinskoga kralja u Belgradu (1102).)
Hrvati docnijih vremena prosuđivali događaje od godine 1102.
hrvatsko nacionalno kraljevstvo tako rano svršilo

Kako su
Zašto je

IX. Nutarnje prilike hrvatske države od IX. do potkraj XI. vijeka. Ime.
Narod; slobodni i neslobodni razred.

556

591

624

651

EKSKURSI.

Strana

Ekskurs I. O ostacima Avara u Hrvatskoj i o etimologiji riječi
„ban"

678

Ekskurs II. Kad je Dalmacija potpala pod jurisdikciju cari-
gradskoga patrijara? ...

. . 681

Ekskurs III. Gdje je bio samostan Sv. Bartola, a gdje kninska
stolna crkva Sv. Marije? . .

690

ISPRAVCI I DODACI.

Pored sve pažnje kojom je vođena korektura i rađena ova knjiga, ipak je ostalo nekoliko griješaka, koje treba ispraviti prije čitanja. Sjem toga izašle su za štampanja i neke naučne radnje, kojima se više nijesam mogao poslužiti. Na te radove skrećem ovdje pažnju. Sitnije štamparske griješke, koje inače ne kvare smisla, lako će čitatelj ako ih uopće bude primijetio ispraviti sam.

Str. 10 redak 19 odozgo i str. 16 redak 23 odozgo ispravi godinu 1885. u 1886.
Str. 20 redak 9 odozdo (u bilješki 61.) ispravi ime Mesić u Valentinelli.

Str. 22 redak 2 u bilješci 70, dodaj još vol. III. (1540.–1554.). Zagreb 1917. Str. 30 redak 7 odozdo, mjesto u arhivu Jugoslavenske Akademije" ispravi ,,u metropolitanskoj biblioteci“.

Str. 70 redak 10 odozgo. ime „Sušak-Neštin“ u Susek-Neštin.

Str. 83 redak 4-15, u kojima se kaže, da su zidine Pograđa, Bribira i Ošanića djelo Grkâ, ispravi prema mišljenju Dr. M. Abramića da su ranorimske, odnosno iz I. stoljeća po Hristu.

Str. 99 slika 52. Mladi Tiberije. Slika je preuzeta iz Duruy, Histoire des Romains. Međutim ima ih, koji sumnjaju, da je to lik Tiberijev; tako kaže Bernoulli, Röm. Ikonographie II. 1., 150: „an der Panzerstatue von Susa im Vestibule des Turiner Museums ist der Kopf modern und kein Tiberius".

Str. 109 slika 56. Car Dioklecijan. I ona je preuzeta iz Duruy, Histoire des Romains. Međutim danas je mišljenje arheologa, da to nije car Dioklecijan (g. Dr. Mih. Abramić).

Str. 110 redak 3 u bilješci 18, dometni poslije „iz druge pol. IV. vijeka“ još „na osnovi karte Augustova vremena iz I. vijeka“.

Str. 110-111. Za rimsku mornaricu up. članak Dr. M. Abramića, Naše more u staro doba (Алманах Јадранска стража за год. 1925. Београд 1925, 91—105). Abramić ističe da je u ravenatskoj floti služilo 40% Dalmata i 10% Panonaca, dakle 50% Iliraca“, a onda kaže, da je u Saloni „stacionirao koji odio (vexillatio) ravenatske ili mizenatske flote".

Str. 114 slika 60. Car August. Ovaj je fragmenat ocijenio prof. Brunšmid, Vjes. hrv. arh. dr. N. S. vol. V., 1901, 90-91 kao fragmenat kipa cara Augusta, dok Dr. Mih. Abramić misli, da je to „Rimljanin iz Flavijskog doba (oko 80. poslije Hr.)".

Str. 119 slika 66. Glava Mitrasova. Tako po Brunšmidu (Vjesnik hrv. arh. dr. N. S. vol. XIII., 229-230), dok Dr. Abramić misli, da je to glava Attisova.

Str. 123 slike 71 i 72. „Muška glava“ vjerojatno je glava Satirova ili Silenova, dok je „Ženska glava“ glava neke božice. Oba su fragmenta nađena u Čitluku kod Sinja (stari Aequum) i nalaze se u sinjskom gimnazijskom muzeju (kod franjevaca), a ne u „kninskom", kako je griješkom štampano.

Str. 125 slika 74. „Car Prob“ uzet je po Duruy, Histoire des Romains. Možda bi bolje bilo kazati „Tako zvani car Prob".

Str. 132-133 slike 82-83. Klasična glava je „Heraklova glava Lizipove škole“ (Dr. Abramić).

Str. 136 slika 87. Ispravi zadarski muzej, ne kninski.