u Kninu, ma da su se svi faktori društva zauzeli za stvar s punom energijom, a naročito zaslužni fra L. Marun. I kad sam već mislio, da ovo djelo ne će prigodom hiljadugodišnjice ugledati svjetlosti, pruži ruku pomoćnicu ministar prosvjete g. Svetozar Pribićević i rješenjem od 16. januara 1925. P br. 442 naredi, da moje djelo ima izdati,,Naklada školskih knjiga" u Zagrebu istaknuvši izrijekom, da to ima ujedno da bude,,jubilarni spomenik za godinu 1925., kojim će Ministarstvo Prosvete vidno da sudeluje kod te proslave". Štampanje se započelo odmah, potkraj januara, a svršilo se eto u sredini augusta. Smatram zato prvom svojom dužnošću, da iskažem prije svega najdublju zahvalnost g. ministru Svetozaru Pribićeviću, što je omogućio izlaženje ovoga glavnog djela moga života.

Rukopis nije sasvim onako ušao u štampu, kako je bio napisan 1916./1917. Od tog je naime vremena do danas prošlo kakih osam do devet godina, pa je zato trebalo prije svega uvažiti i sve nove rezultate u nauci. To sam zdušno izvršio, a naročito mi je mnogo pomoglo to, što sam nakon postanka naše države, Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, mogao, poglavito od godine 1919. do 1923., da obađem mnoge javne biblioteke i arhive po zapadnoj i srednjoj Evropi i da se tamo upoznam s historijskim radovima i publikacijama izvora, kakih u našim čednim bibliotekama nema. Tada mi se pružila i prilika, da pribavim neke slike za moje djelo, jer sam se uvjerio, da u nj ne idu samo slike direktnih ostataka nađenih ili sačuvanih kod kuće, nego još i takove ilustracije, koje po analogiji i po prirodi same stvari doista objašnjavaju i naše vladalačke, velikaške i vojničke kostime i umjetničke predmete; a zato što je u staroj hrvatskoj državi za sve vrijeme narodnih vladara kružio isključivo vizantijski carski novac, sačuvavši često dosta jasan lik vladarâ kad je kovan, uvrstio sam i podosta slikâ toga novca.

U radu oko same štampe još su mi pomogli moji drugovi i prijatelji, kojima treba da sad zahvalim. Prije svega istaknut ću Msra Frana Bulića i zagrebačkoga kolegu prof. Hoffillera, koji su imali dobrotu pa su brižno pročitali sav moj rukopis o Predhistoriji i rimskom vremenu, i prijateljski me upozorili na

jednu ili drugu stvar. Dalje su mi pomogli kod izdavanja knjige beogradski kolega i moj bivši đak prof. Viktor Novak, onda zagrebački kolege prof. Gorjanović, Koch i Ćiril Iveković, a od splitskih naučenjaka još gg Mihovil Abramić i Ljubo Karaman. Novih fotografija primio sam od gg Vlad. Tkalčića, Mil. Gavazzija i Josipa Nagya. Svima im hvala na iskazanim uslugama; a da je ovo djelo izišlo ovako lijepo opremljeno kao malo koja knjiga u nas - treba da se zahvalno sjetim i naše zemaljske štamparije (Zaklada Nar. Nov.). s g. Dr. Hörerom na čelu.

Nadam se da će ovaj prvi svezak moje,,Hrvatske povijesti" (knjiga I. III.) naći toliko odziva u narodu, da ću naskoro moći izdati još dva preostala sveska svaki po opsegu otpri

like kao ovaj što je

IV.

to jest drugi od 1102. do 1790. (knjiga.

VI.) i treći od 1790. do 1918. (knjiga VII.

Daj Bože zdravlja, i to će biti.

U Zagrebu 11. augusta 1925.

IX.).

Ferdo Šišić.

SADRŽAJ.

UVOD. Principi metodike, izvori i razvoj historiografije.

1. O historiji i njenim izvorima uopće.

2. Izvori hrvatske historije

3. Literatura.

PRVA KNJIGA. Prije doseljenja.

I. Pozorište hrvatske historije. Rasprostranjenje Hrvata i Srba. smještaj hrvatske zemlje. Prevaga zapadnoga utjecaja. dualizam.

Kontinentalni karakter

II. Predhistorijska tisućljeća i njihova kultura. Ranije kvaterno doba i di-
luvijalna fauna. Predhistorija čovjeka i njeni kulturni odsjeci. Paleo-
litsko doba i naseobina u Krapini. Neolitsko doba; glavne naseobine i
nalazišta; Butmir. Bakreno doba i glavna nalazišta. Brončano doba
i glavna nalazišta. Željezno doba; Prozor i Kompolje. Glasinac .
III. Iliri, Kelti i Grci. Borbe s Rimljanima. Tračani i doseljenje Ilira. Grčka
kolonizacija. Provale Kelta. - Ilirsko-keltska plemena. · Karakteristika

--

Ilira. — Južno-ilirska država; Agron († 231.) i Teuta (231. do 228.); prvi
ilirsko-rimski rat. Drugi ilirsko-rimski rat (219.); Demetrije Farski.
Skerdilaida (†o. 206.) i Pleurat († o. 181.). Gentij i propast južno-
ilirske države (167.). – Početak delmatsko-rimskoga ratovanja (156.-155.),
borbe s Japudima (129., 119.), Delmatima (119.-117., 78.-77.) i Panonima
(119., 83.). Cezar u Iliriku (57./56. i 54.), ponovne borbe s Delmatima
(52.-50., 47.), Oktavijev veliki rat s Japudima, Panonima i Delmatima
(35.-33.). Veliki panonsko-ilirski ustanak (6.-9. po Hr.).

.

IV. Rimsko vladanje i kultura. Političko-geografsko razdjeljenje Dalmacije i
Panonije. Varoši i važnija mjesta u Panoniji i Dalmaciji. — Žiteljstvo.
Ilirsko-keltska plemena u rimskoj vojsci. Rimske garnizone u Dal-
maciji i Panoniji. Ceste. Carski namjesnici. Uprava i sudbenost;
tri dalmatinska konventa. Provincijski sabori (concilia). Ilirsko-keltske
plemenske organizacije. Uprava u varošima: kolonije i municipiji, duo-
viri, edili, ordo i dekurioni. Slika rimskih varoši u Panoniji i Dalmaciji.
Kolegija. Porezni sistem i carina. Rudarstvo. Kovnica novca u
Sirmiju i Sisciji. Duševna obrazovanost. Dioklecijanova palača kod
Salone.
Kršćanstvo. .
Vjera, Mitrasov kult.

V. Spoljašnji događaji i Seoba naroda. Markomanski rat (166.-180.) i njegove posljedice. Važnost panonsko-ilirskih legija i građanski ratovi pretendenata na carski prijesto u IV. vijeku. Provale varvara u Panoniju i Dalmaciju u drugoj poli IV. vijeka. Dalmacija i Panonija poslije podjele carstva (395.); Alarih i Atila (u prvoj polovici V. vijeka). Nezavisni dalmatinski glavar Marcelin († 468.). Slom zapadno-rimskoga

41

carstva (476.) i Julije Nepot († 480.).

Odovakar i Teoderik Veliki (493.).

- Gotsko vladanje u Dalmaciji i Panoniji; uprava, sudovanje, porezi, tr

govina i rudarstvo.

sinodi (530. i 533.).

Crkvene prilike za gotskoga vladanja; salonitanski
Propast gotske vlasti u Panoniji i Dalmaciji (535.

Strana

DRUGA KNJIGA. Doba knezova.

Slovena.

I. Južni Sloveni na početku historije. Indoevropljani. Najstarija postojbina
Ideja slovenske pradomovine u Podunavlju. Venedi, Slo-
veni i Anti. Najstarije vijesti o Slovenima. — Domaći život Južnih Slo-
vena u vrijeme seobe na jug. Tamne strane u karakteru njihovu.
Porodica ili rod; vasi ili sela. Karakteristika njihova ratovanja.
hovo vjerovanje. Pjesma i pjesničko shvatanje

II. Doseljenje Južnih Slovena u Panoniju i Dalmaciju (VI. i VII. vijek).
Prve slovenske političke organizacije. Najranije pomicanje Južnih Slo-
vena k Dunavu (od II. do V. vijeka). Južni Sloveni pod vlašću Huna
Prve provale Južnih Slovena preko Dunava (u prvoj polovici

Avari dolaze u Podunavlje (568.); njihovo državno uređenje.
- Avari i Južni Sloveni provaljuju u vizantijsko carstvo; podsada i pad
Sirmija (579. do 582.). Avarsko-slovenske provale za cara Maurikija
(582.-602.). Dalmacija uoči pada rimske vlasti. Carevi Foka (602.

do 610.) i Heraklije (610.-641.); pad rimske vlasti u Dalmaciji (o. 614.).
Podsada Carigrada (626.) i slom avarske sile . .

III. Teorije o doseljenju Hrvata i Srba. Etimologija imena Hrvat i Srb.
Izvještaj cara Konstantina Porf. o doseljenju Hrvata i Srba na Balkan.
Mišljenje Šafařikovo, Kopitarovo i Miklošićevo.

Dümmler prvi naRački dopunjuje rad Dümmlerov. - Grot i Florinskij kušaju da spasu autoritet cara-pisca. Jagić dopunjuje rad Račkoga filološkim razlozima. Bury o podrijetlu Hrvata i njegova kritika o carevu djelu. Neozbiljnosti Boguslawskoga. Mišljenje Klaićevo o dolasku Hrvata na jug iz Samove Velike Hrvatske. „Gotska“ teorija Gumplowiczeva. — Nodilo brani vjerodostojnost cara Konstantina; njegova „antska“ teorija o podrijetlu Hrvata i Srba. Pavićev zališni posao. Westberg i Niederle utvrđuju zakarpatsku Hrvatsku i Srbiju. Županićevo i Hauptmannovo mišljenje

IV. Prva dva vijeka u novoj domovini (VII. i VIII. vijek). Vizantijsko carstvo
poslije pada avarske moći; početak borbe s Arapima. Odnosi dose-
ljenih Slovena spram carstva. - Utemeljenje Bugarske (679.); privatni
život i državno uređenje Bugara.
Slovena; geografska nomenklatura.
jeku; postanak Dubrovnika i Splita.

V. Prevlast franačka i krštenje (od kraja VIII. vijeka do 823.). Slovenci do
Karla Velikoga. Slom avarske države (791.—802.). Krštenje panonskih
Hrvata; oni dolaze pod vrhovnu vlast franačku (na kraju VIII. vijeka).
Knez Višeslav (o. 800.) i osnutak ninske biskupije. Mir između cara
Karla Velikoga i cara Mihajla I. u Achenu (812.). Knezovi Ljudevit
panonsko-hrvatski i Borna dalmatinsko-hrvatski. Ustanak kneza Ljude-
vita (819.-822.); knez Borna vojuje protiv Ljudevita.
Ljudevita (823.)

Pad i smrt kneza

236

266

297