Слике страница
PDF

jest smrti Kolomanove, i to tako, kao da su Iliri autohtoni, a južni Slaveni njihovi potomci. Četvrti svezak, koji ide do god. 1790., već je bolji. To je prva hist o r i ja p is a na hrv a t s k im jezi k o m. |Iza Šveara izdao je malu knjigu Ivan Krst. Tkalč i ć : Hrvatska povjestnica, u Zagrebu 1861., da zadovolji potrebi tadanje generacije za povraćena ustava, a onda Šime Ljub i ć : Pregled hrvatske povjesti, izdano na Rijeci 1864. Ova potonja knjiga ima i danas vrijednosti poradi upotrebljenih m l e t a č k ih izvora, koji još ni sada ј nisu štampom objelodanjen, naročito za doba 1531. dalje. Sva je ova djela daleko natkrilio Ta de Smič i klas, kad je godine 1879. i 1882. izdao troškom „Маtice Hrvatske“ prvo kritično i patriotskim duhom napisano krasno djelo : „Poviest Hrvatske“ u dva sveska ; prvi obuhvata dogadjaje do god. 1526., dok drugi ide do god. 1848. Ovo je djelo izradjeno na osnovu svega tada pristupnoga materijala, a djelomično u drugom svesku i na arkivalijama. Kako je od onda, kad je izradjeno, pa do danas prošlo gotovo trideset godina, a za to je vrijeme izišlo mnoštvo novih izvora, to je, naročito u prvom svesku, ovo djelo danas donekle zastarjelo. Prema stanju današnje nauke i izvora objelodanjuje veliko djelo V je k o slav K 1a i ć : Povjest Hrvata, od kojega su do sada izišle četiri sveske obuhvatajući vrijeme do god. 1526. Ovomu djelu još su priložene i savremene slike. Izradbom svojom i opširnošću nadilazi sva dosadanja djela,

samo bi poželjno bilo, da što prije čitavo izidje.“
Naročito razdoblje od godine 1409. do 1516. sasvim
je novo i dosle nepoznato, dašto poglavito obzirom
na hrvatsku prošlost.
U manjem opsegu izdao je popularnu knjigu
dr. R u d o If Horvat: Povjest Hrvatske, u
Petrinji 1904. U tom se djelu iza svakoga poglavlja
spominju „Izvori i literatura“, prečesto i spisi bez
ikake naučne vrijednosti. Za brzu i kratku uputu
u hrvatsku prošlost djelo je Horvatovo sasvim dobro
i zgodno.
Iza općenitih djela prijedjimo sada na izvore
i literaturu pojedinih odsjeka naše prošlosti.

[merged small][merged small][ocr errors][merged small][ocr errors]

* Prva sveska ide do god. 1301., druga od 1301. do 1409., treća od 1409. do 1458., a četvrta od 1458. do 1526. Peta knjiga, od 1526. do 1608., upravo je u štampi.

[ocr errors]

bugarsku i hrvatsku po v i je st“ što, ih je izdao isti Rački s dr. F r a njom M i kloš i ć e m u „Starinama“ jugoslav. akademije vol. ХII. (Zagreb 1880). “ „Doc u m e n t a“ su nesumnjivo glavno djelo |Račkovo. Ona se dijele ovako: Prvi dio (Acta) sadržaje sve isprave, što su nam se sačuvale iz vremena narodne dinastije. Kod toga posla postupao je izdavač veoma (često i prestrogo) kritički. Rački se naime nije zadovoljio samo time, što je išao u trag originalima, odnosno najstarijim prijepisima, nego je označio više listina kao sumnjive, falzifikovane ili preradjene. Premda je ovo najbolje iz* danje, što ga dosada imamo, ipak je i ono danas potrebno temeljite revizije; poradi toga sprema jugoslavenska akademija u redakciji svoga predsjednika. Ta dije S m i č i klasa novo izdanje istih isprava kao prvu svesku svoga diplomatskog zbornika („Сodex diplomaticus“). Drugi dio Račkovih „Dосumenta“ obuhvata sačuvane nam zapisnike crkvenih sabora ili sinoda (Rescript a et syn o d a lia), od kojih su mnogi veoma važni i po svjetsku historiju, kao primjerice zapisnici sabora spljetskoga od 924. Tr e ć i dio, koji je podjedno i najopsežniji, sačinjavaju izvodi iz ljetopisa i pisaca, domaćih i stranih, u koliko se tiču hrvatske prošlosti prije god. 1102. („Ехсетрta e scriptoribus“.) Оvi su izvodi otštampani kronološkim redom, „tako da je od brojnih ekscerpta iz različitih ljetopisaca sastavljena kao neka zasebna hrvatska kronika“, kako zgodno kaže K 1a i ć („Povj. hrvat.“ I., 305.). Sva su ova tri dijela snab

djevena jošte i obiljem vrlo dobrih i važnih bilje-
žaka, kojima se budi koje geografsko ili lično ime
kuša istumačiti, budi stari način datiranja od-
gonetati. Na koncu dodan je veoma brižno složen
„Index“, u kojem su naročito važne razne grupe
(n. pr. Chroati itd.).
Ostatke umjetničkih spomenika i natpise na
kamenu sabrao je don F r a n e Bul i ć u djelu:
„Нrvatski spomenici u Kninskoj okolici uz ostale
suvremene dalmatinske iz dobe narodne dinastije.
Svezak I., Zagreb 1888.“, a poslije toga objelodanio
je važni natpis hrvatske kraljice Jelene iz god. 976.
pod naslovom: „Izvještaj o crkvi sv. Marije od
Оtoka i nadgrobnom napisu kraljice Jelene“ (Vjesnik
hrv. arheol. društva N. S. vol. V. Zagreb 1901.)
Nalično djelo kao „Documenta“, ali moder-
nije, te u mnogočem bolje, jeste dr. F r a n с Ко 8 :
Gradivo za zgodovino Slovencev v srednjem veku.
Prva knjiga (501—800). Ljubljana 1903. i druga
knjiga (801.—1000). Ljubljana 1906. Tu su sabrani
i protumačeni svi izvadci iz raznih pisaca što se
tiču prošlosti ne samo slovenske, nego djelomično
i hrvatske. Pred svakom je sveskom vrlo dobar uvod.
Оd pojedinih domaćih rasprava navodim:
R a č k i: Kada i kako se preobrazi hrvatska kne-
ževina u kraljevinu? Rad jugoslav. akad. vol. XVП.
Zagreb 1871. — Rački: Borba južnih Slavena
za državnu neodvisnost u XI. vijeku. Rad vol. 24,
25, 27, 28, 30, 31. Zagreb 1873—1875. — R a č k i:
Hrvatska prije XII. vijeka glede na zemljišni opseg
i narod. Rad 56. i 57. Zagreb 1881. (vrlo dobro). —
|R a č k i : Nutarnje stanje Hrvatske prije XII. sto-

ljeća. Rad 70, 79, 91, 99, 105, 115 i 116, te posebno

Zagreb 1894.
Kla i ć : Hrvatski bani za narodne dinastije.

Vjestnik kr. zem. arkiva vol. I, Zagreb 1899.

K r š n j a v i : Prilozi historiji salonitani Tome arcidjakona spljetskoga. Vjestnik kr. zem. arkiva vol. II, Zagreb 1900.

[ocr errors]

B r a š n i ć : Župe u državi hrvatskoj za narodne dinastije. 3. izdanje. Program vinkovačke gimnazije 1879.

P o p a r i ć : O pomorskoj sili Hrvata za doba narodnih vladara. Zagreb 1899.

[ocr errors][ocr errors]
« ПретходнаНастави »