Слике страница
PDF
[ocr errors]

Ja g i ć : Ein Kapitel aus der Geschichte der südslavischen Sрrachen. Archiv f. slav. Phil. vol. ХVII. (Važno za seobu južnih Slavena.) Dr i n o v : Zaselenije balkanskago poluostrova Slavjanami. Moskva 1873. D. r i n o v : Južnye Slavjane i Vizantija v X. veke. Moskva 1876. J i reče k: Die Romanen in den Städten Dalmatiens, während des Mittelalters 3 vol. Wien 1901, 1903, 1904 (Denkschriften bečke akad., vol. 48, 49, 50). Di m m l e r : Uber die alteste Geschichte der Slaven in Dalmatien. Sitzungsberiсhte der philos.hist. Classe bečke akademije. Wien 1856. — D. ii mmler : Uber die südöstlichen Marken des fränkischen Reiches unter den Karolingern (795.—907.). Archiv für die Kunde čisterr. Geschichtsquellen vol. X. Wien 1853. — D. ii m m l e r : Geschichte des ostfränkischen Reiches. 2 vol. Berlin 1887. G f r o r e r - We i s z : Вуzantinische Geschichten. Vol. I, II. Graz 1872 i 1873. (Нistorija Hrvata, Srba i Bugara do XI. vijeka.)

III.

Za kraljeva iz kuće Arpadove
(1102.—1301.).

Glavna zbirka listina za ovo doba jeste Smič i klas: Codex diplomaticus Vol. II (1102.—1200.) Zagreb 1904.; vol. III. (1201.—1235.) Zagreb 1905. ; vol. IV. (1235—1255.) Zagreb 1906. ; vol. V. (1256.—1272.) Zagreb 1907. ; vol. VI. (1272–1290.) Zagreb 1908. ; vol. VII. (1290–1300.) u štampi. U ovaj odlični zbornik ušle su sve isprave XII. i XIII. stoljeća, što su dosada bile raštrkane po raznim zbirkama ne samo po domaćim, nego i po stranim, naročito po magjarskim. Osim toga sve su isprave prepisane budi po originalima (u koliko ih se sačuvalo), budi po najstarijim prijepisima, te u tom daleko natkriljuju sve pomenute zbirke. Napokon treba istaknuti, da su u zbornik ušle i brojne nove isprave, u prvom redu iz dubrovačkoga arkiva.

Pored Smičiklasa izdao je Ljub i ć : Listine o odnošajih izmedju južnoga Slavenstva i mletačke republike. Vol. I. (900.—1335.). Isprave iz XIII. vijeka ove zbirke nema u Smičiklasa.

Оd starih pisaca treba u prvom redu spomenuti arhidjakona stolne crkve spljetske To mu (* 1201. f 1268.), koji je napisao pod naslovom „Нistoria salonitana“ povijest svoje crkve, ali je obilno začinio i svojim ličnim doživljajima. Toma je dušmanim Hrvata te vodja onodobne talijanske

i najvažniji domaći naš sredovječni pisac. Izdanja
ima više, a najbolje je izdanje jugoslav. akademije
u redakciji Račkovoj (Zagreb 1894.). Originalni ru-
kopis još se danas čuva u arkivu kaptola spljetskoga.
Оd stranih pisaca prvo mjesto ide mletačkoga
dužda. A n d r. i ju D a n d o l a (f. 1354.), koji je
napisao ljetopis svoje republike („Chronicom ve-
netum“). Dandulo se služio za izradbu svoga djela
službenim mletačkim arkivom i iscrpio je sve pisce
starije od sebe. Služi nam u prvom redu za dogo-
djaje oko primorskih dalmatinskih gradova do
god. 1280., kojom djelo prestaje. Jedino, dosta
loše, izdanje kod M u rat o r i : Scriptores rerum
italicarum Vol. XII. U Milanu 1728. Medjutim se
sprema novo izdanje na osnovu autografa Dan-
dolova, što se čuva u mletačkoj knjižnici sv. Marka.
Od domaćih monografija treba istaknuti, da
su najvećim dijelom zastarjele. Vrijede prema sa-
danjemu stanju nauke:
K 1a i ć : Krčki knezovi Frankapani. Zagreb
1901. — Кla i ć : Bribirski knezovi od plemena
Šubić do god. 1347. Zagreb 1897. — Кla i ć :
Ваn Belus i Bani prije i poslije Belusa do god. 1225.
Vjestnik zem. arkiva vol. I. — Кla i ć: O her-
cegu Andriji. Rad vol. 136, Zagreb 1898. — Кla i ć :
Нrvatska plemena od XII. do XVI. stoljeća. Rad
vol. 130. Zagreb 1897. — Кla i ć : Вуzantinsko
vladanje u Hrvatskoj za cara Emanuela Komnena.
Izvješće gimn. Zagreb 1883. — Кla i ć : Povjest
Bosne. Zagreb 1882.
Šiš i ć : Zadar i Venecija od 1159. do 1247.
Каd vol. 142. Zagreb 1900. — Šiš i ć : Studije iz

[ocr errors]

historije anžuvinske dinastije. Vjestnik zem. a. kiva vol. III.

Оd stranih radnja ide prvo mjesto uzorno djelo Pa u 1 e r : A magyar nemzet története Arpádházi királyok alatt. 2 vol. Budapešta 1899. Ovo je najbolja radnja o prošlosti Ugarskoj, a donekle i hrvatskoj, za Arpadovaca ; ipak se ne smije prešutjeti, da je pisac spram Hrvatske veoma često pristran i nepravedan, u prvom redu spram pitanja o hrvatsko-ugarskom državopravnom odnosu.

Konačno treba još spomenuti: G r o t: Iz istorii Ugrii i Slavjanstva v XII. věke (1141—1173.). Varšava 1889., pa Vasiljevski: Iz historii Vizantiji v XII. vëke. St. Peterburg 1877. (Slavjanski zbornik vol. II.)

[graphic]
« ПретходнаНастави »