Слике страница
PDF
ePub

Od stranih radnika treba osobito istaknuti :

Kovačević - Jovanović: Istorija srpskoga naroda. Vol. I. i II. Beograd 1893 i 1894.

Sa fařík: Slovanske starožitnosti. 2. izd. Praha 1862–1863. (Njem. I. izd. Slavische Alterthümer. 2 vol. Leipzig 1843/4.)

Niederle: Slovanske starožitnosti. Dil I. Cast I. V Praze 1902; díl I., čast II. V Praze 1904 ; díl II. čast I. V Praze 1906. (Izvrsno.)

Ja gić: Ein Kapitel aus der Geschichte der südslavischen Sprachen. Archiv f. slav. Phil. vol. XVII. (Važno za seobu južnih Slavena.)

Drinov: Zaselenije balkanskago poluostrova Slavjanami. Moskva 1873. Drinov: Južnye Slavjane i Vizantija v X. vêkê. Moskva 1876.

Jireček: Die Romanen in den Städten Dalmatiens, während des Mittelalters 3 vol. Wien 1901, 1903, 1904 (Denkschriften bečke akad., vol. 18, 49, 50).

Dümmler: Über die älteste Geschichte der Slaven in Dalmatien. Sitzungsberichte der philos.hist. Classe bečke akademije. Wien 1856. – Düm. mler : Über die südöstlichen Marken des fränkischen Reiches unter den Karolingern (795.-907.). Archiv für die Kunde österr. Geschichtsquellen vol. X. Wien 1853. D ü m mler: Geschichte des ostfränkischen Reiches. 2 vol. Berlin 1887.

G frörer - Weisz: Byzantinische Geschichten. Vol. I, II. Graz 1872 i 1873. (Historija Hrvata, Srba i Bugara do XI. vijeka.)

II.

Za kraljeva iz kuće Arpadove

(1102.1301.). Glavna zbirka listina za ovo doba jeste Smičiklas: Codex diplomaticus Vol. II (1102.-1200.) Zagreb 1904. ; vol. III. (1201.–1235.) Zagreb 1905. ; vol. IV. (1235.—1255.) Zagreb 1906. ; vol. V. (1256.--1272.) Zagreb 1907. ; vol. VI. (1272.-1290.) Zagreb 1908. ; vol. VII. (1290.—1300.) u štampi. U ovaj odlični zbornik ušle su sve isprave XII. i XIII. stoljeća, što su dosada bile raštrkane po raznim zbirkama ne samo po domaćim, nego i po stranim, naročito po magjarskim. Osim toga sve su isprave prepisane budi po originalima (u koliko ih se sačuvalo), budi po najstarijim prijepisima, te u tom daleko natkriljuju sve pomenute zbirke. Napokon treba istaknuti, da su u zbornik ušle i brojne nove isprave, u prvom redu iz dubrovačkoga arkiva.

Pored Smičiklasa izdao je Ljubić : Listine o odnošajih izmedju južnoga Slavenstva i mletačke republike. Vol. I. (900.—1335.). Isprave iz XIII. vijeka ove zbirke nema u Smičiklasa.

Od starih pisaca treba u prvom redu spomenuti arhidjakona stolne crkve spljetske Tomu (* 1201. † 1268.), koji je napisao pod naslovom „Historia salonitana“ povijest svoje crkve, ali je obilno začinio i svojim ličnim doživljajima. Toma je dušmanin Hrvata te vodja onodobne talijanske stranke u Spljetu. Uza sve to on je najodličniji

i najvažniji domaći naš sredovječni pisac. Izdanja ima više, a najbolje je izdanje jugoslav. akademije u redakciji Račkovoj (Zagreb 1894.). Originalni rukopis još se danas čuva u arkivu kaptola spljetskoga.

Od stranih pisaca prvo mjesto ide mletačkoga dužda Andriju Dan dola († 1354.), koji je napisao ljetopis svoje republike („Chronicon venetum“). Dandulo se služio za izradbu svoga djela službenim mletačkim arkivom i iscrpio je sve pisce starije od sebe. Služi nam u prvom redu za dogodjaje oko primorskih dalmatinskih gradova do god. 1280., kojom djelo prestaje. Jedino, dosta loše, izdanje kod Muratori: Scriptores rerum italicarum Vol. XII. U Milanu 1728. Medjutim se sprema novo izdanje na osnovu autografa Dandolova, što se čuva u mletačkoj knjižnici sv. Marka.

Od domaćih monografija treba istaknuti, da su najvećim dijelom zastarjele. Vrijede prema sadanjemu stanju nauke:

Klaić: Krčki knezovi Frankapani. Zagreb 1901. – Klaić: Bribirski knezovi od plemena Šubić do god. 1347. Zagreb 1897. Klaić: Ban Belus i Bani prije i poslije Belusa do god. 1225. Vjestnik zem. arkiva vol. I. Klaio: O hercegu Andriji. Rad vol. 136. Zagreb 1898. - Klaić: Hrvatska plemena od XII. do XVI. stoljeća. Rad vol. 130. Zagreb 1897. – Klaić: Byzantinsko vladanje u Hrvatskoj za cara Emanuela Komnena. Izvješće gimn. Zagreb 1883. Klaić: Povjest Bosne. Zagreb 1882.

Šišić: Zadar i Venecija od 1159. do 1247. Rad vol. 142. Zagreb 1900. -- Šišić: Studije iz

ai

historije anžuvinske dinastije. Vjestnik zem. kiva vol. III.

Od stranih radnja ide prvo mjesto uzorno djelo Pa uler: A magyar nemzet története Arpádházi királyok alatt. 2 vol. Budapešta 1899. Ovo je najbolja radnja o prošlosti Ugarskoj, a donekle i hrvatskoj, za Arpadovaca ; ipak se ne smije prešutjeti, da je pisac spram Hrvatske veoma često pristran i nepravedan, u prvom redu spram pitanja o hrvatsko-ugarskom državopravnom odnosu.

Konačno treba još spomenuti: Grot: Iz istorii Ugrii i Slavjanstva v XII. vêkê (1141.-1173.). Varšava 1889., pa Vasiljevski: Iz historii Vizantiji v XII. vêkê. St. Peterburg 1877. (Slavjanski zbornik vol. II.)

« ПретходнаНастави »