Слике страница
PDF

PRVO DOBA.

OD GODINE 640. DO 1102.

Život naroda hrvatskoga za vladara narodne devi.

A. Knezovi hrvatski.
I.

Začeci državnoga života.

Za višegodišnjih provala Slavena i Avara u Panoniju i Dalmaciju stari je elemenat romanski dje lomice sasvim iščeznuo, a djelomice se spasao budi na otoke i u neke utvrdjene primorske gradove, budi opet u visoke planine, provodeći od sad život pastirski i seljački (Vlasr, u gradovima Latini). Jedan dio salonskih bjegunaca uteče se u Dioklecijanovu palaču, te uredivš sebi u njoj obitavališta, osnova tako grad S p a 1 a t u m (odatle S p 1 j e t), koji se pravo poče razvijati, od kad se u nj sklonu i salonski bjegunci s otoka. Za vrijeme ove nevolje priskoči progonjenima u pomoć papa Ivan IV. (640.—642.) i sam rodom iz Dalmacije, te pošalje još nekrštenim Slavenima u Dalmaciju i Istru opata Martina, da medju njima kupi razgrabljene i rasturene moći kršćanskih mučenika i da u. njih iskupljuje zarobljene kršćane. To mu je povoljno uspjelo, što je očit znak nekoga pomirljivoga zbliženja izmedju poganskih pobjednika i pobijedjenih Latina. Carstvo bizantinsko nije moglo u to doba baš ništa učiniti za svoje bivše podanike, jer se jednako nalazilo u očajnom boju s Arapima. No kad oni budu tako odlučno potučeni, da su god. 679. zatražili i dobili m i r, onda se iwdade caru Konstantinu IV. Pogonatu (668.—685.) prilika, da opet obrati pažnju carstva na Dalmaciju. Medjutim su i Slaveni saznali za ljuti poraz arapski i namjere careve, pa s toga pošalju3još iste godine"* 679. u Carigrad po poslanicima darove i zatraže mir; car rado«na nj pristade priznavši im naselja, a oni opet prime njega kao vrhovnoga gospodara svoga.1 Posljedice toga mira počeše se odmah osjećati, jer nasta prijateljski saobraćaj s Latinima, kojima bi dopušteno, da mogu izlaziti iz svojih gradova i posjed svoj obradjivati, dapače mnogi se Slaveni i sami naseliše po gradovima. Sada se moglo pomišljati na djelomičnu obnovu staroga stanja. Papajjjpošalje u Dalmaciju Ivana Ravenjan i n a sa zadatkom, da ondje obnovi crkveno uredjenje. I odista on obnovi u Spljetu propalu salonsku nadbiskupiju s pravom metropolitskim po čitavoj staroj Dalmaciji (u rimskom smislu), te postade prvi nadbiskup njezin. Mauzolej cara

1 čini se, kao da se na ovaj dogadjaj odnosi pričanje popa Dukljanina o saboru na Duvanjskom polju.

Dioklecijana pretvori u stolnu crkvu sv. Dujma1 i prenese (po tradiciji) u nju njegovo tijelo, iskopavši ga ispod salonskih ruševina. Nesumnjivo je već do toga vremena bilo pojedinačkih prijelaza od strane Slavena u kršćanstvo, ali od sada podje stvar "zTvlj'e", jiaročito' rnedju~ -tjnmr^leinenomr -koje se zvalo rl r v a 11. T5m~^^fiin{oln~"Hrvati" obvežaše {3a"pf,"sr" ne~ce nikad napadati kršćana, to jest Latine i bizantinsko carstvo, a za izmjenu dobiše, prema tadašnjoj zvaničnoj formuli u ispravama, zavjetak od pape, da će im, ako bi ih kada napao koji strani narod, Bog biti osvetnik, a pobjedu da će im izmoliti njihov zaštitnik sv. Petar. Medjutim ovim krštenjem nije sav narod hrvatski primio vjeru Isusovu, jer plemena na sjeveru u staroj Panoniji i na jugu u gornjoj Dalmaciji još se dulje vremena tome otimahu. Istom krajem IX. stoljeća, za djelovanja svete braće Čirila i Metodija iščeznuše posljednji tragovi poganstva po čitavoj hrvatskoj zemlji.

U to doba, naime krajem VIL vijeka,, pad" i

[ocr errors][subsumed][ocr errors]

1 Dosada se krivo mislilo, da je to bio hram Jupiterov.

[ individualnosti, naime pojedine oblasti, onda su ona izišla na prvo mjesto. Tako se zgodi, da se jedan isti narod, iznajprije poznat pod imenom Slavena, stao kupiti oko dva plemenska imena, Hrvata i Srba; kakosevećma proširila politička vlast jednoga ili drugoga plemena, tako je i odnosno ime obuhvatalo sada veći, sada manji prostor.

U prvi kraj obuhvatalo je hrvatsko ime (narod) sav prostor što se širio izmedju Raše i Drima, te mora i Drine. Taj se prostor raspadao na Bijelu Hrvatsku od Raše do Cetine; Bosnu oko gornjega tijeka rijeke Bosne, te Crvenu Hrvatsku od Cetine do Drima. Crvenu Hrvatsku sačinjavale su ove manje oblasti: Neretljanska izmedju Cetine i Neretve, Zahumska (Humska zemlja) od Neretve do Dubrovnika, Travunjska od Dubrovnika do Kotora i Dukljanska od Kotora do Drima.

U staroj Panoniji izmedju Drave, Save i Kapele planme obrazovala se posebna hrvatska oblast, u kojoj je do XVI. vijeka živjelo ime slavensko, odatle toj oblasti i ime u latinskim službenim ispravama Slavonia, au hrvatskim S 1 o v i n c i. Ovu ćemo oblast zvati PosavskaHrvatska.

Od svega posjeda ostadoše bizantinskomu carstvu jedino gradovi Zadar, Spljet, Trogir, Dubrovnik i Kotor, te otoci Rab, Krk i Osor. Oni se zvahu Dalmacija, a žiteljstvo im bijaše većim dijelom latinsko. Inače nestalo je potpunoma staroga imena Panonije i Dalmacije na zemljištu hrvatskom.

Sve su hrvatske oblasti bile razdijeljene u brojne plemenske župe (županije) ;'|na čelu im bijahu župani, a cijeloj oblasti opet knezovi il i veliki župani. Pod njihovom upravom živio je narod hrvatski mirno kroz čitav VIII. vijek, pa zato i ne čujemo ništa o njemu. Istom licem pjredJJu_jdjek izlazi on na historijsku površinu, naime onim časom, ka^_j^došaoji_jujtab s velikom državom franačkom, zapadnom ju.sjejhom svojom.

II.

Prevlast franačka i Posavska Hrvatska
(u IX. vijeku).

U drugoj polovici VIII. vijeka stala se vlast države franačke naglo širiti preko Italije na istok i primicati se granicama Balkanskoga poluotoka. Kad Karlo Veliki osvoji god. 788. bizantinsku Istru.i pokori Bavarsku, podlože mu se i norički Slaveni (Slovenci), do sada podanici bavarski. Ovim osvajanjima primače se franački kralj državi avarskoj, te granicama posavsko-hrvatske i bijelohrvatske kneževine; posavsko-hrvatski knezovi priznavali su još uvijek vrhovnu vlast kagana avarskoga, dok su bijelo-hrvatski bil i podanici carstva bizantinskoga. Zaželjevši proširiti vlast svoju do Dunava, a i za kazan, što su pomagali buntovne Bavarce, odluči se sada Karlo Veliki i na rat protiv Avara. Avarski rat vodio se poglavito po Ugarskoj u dva maha, godine 791. i 795.. do 796., a sudje

Dr. F. pl. Šišić: Hrvatska povjest. 3

« ПретходнаНастави »