Слике страница
PDF
ePub

i

bugarsku i hrvatsku povijest“ što, ih je izdao isti Rački s dr. Franjom Miklošićem u „Starinama“ jugoslav. akademije vol. XII. (Zagreb 1880).

„Documenta“ su nesumnjivo glavno djelo Račkovo. Ona se dijele ovako: Prvidio (Acta) sadržaje sve isprave, što su nam se sačuvale iz vremena narodne dinastije. Kod toga posla postupao je izdavač veoma (često i prestrogo) kritički. Rački se naime nije zadovoljio samo time, što je išao u trag originalima, odnosno najstarijim prijepisima, nego je označio više listina kao sumnjive, falzifikovane ili preradjene. Premda je ovo najbolje izdanje, što ga dosada imamo, ipak je i ono danas potrebno temeljite revizije ; poradi toga sprema jugoslavenska akademija u redakciji svoga predsjednika Tadije Smičiklas a novo izdanje istih isprava kao prvu svesku svoga diplomatskog zbornika (,,Codex diplomaticus“). Drugi dio Račkovih „Documenta“ obuhvata sačuvane nam zapisnike crkvenih sabora ili sinoda (Rescripta et sy. nodalia), od kojih su mnogi veoma važni i

ро svjetsku historiju, kao primjerice zapisnici sabora spljetskoga od 924. Treći dio, koji je podjedno i najopsežniji, sačinjavaju izvodi iz ljetopisa i pisaca, domaćih i stranih, u koliko se tiču hrvatske prošlosti prije god. 1102. „Excerpta e scriptoribus“.) Ovi su izvodi otštampani kronološkim redom, „tako da je od brojnih ekscerpta iz različitih ljetopisaca sastavljena kao neka zasebna hrvatska kronika“, kako zgodno kaže Klaić („Povj. hrvat.“ I., 305.). Sva su ova tri dijela snab

[ocr errors]

djevena jošte i obiljem vrlo dobrih i važnih bilje-
žaka, kojima se budi koje geografsko ili lično ime
kuša istumačiti, budi stari način datiranja od-
gonetati. Na koncu dodan je veoma brižno složen
,,Index", u kojem su naročito važne razne grupe
(n. pr. Chroati itd.).

Ostatke umjetničkih spomenika i natpise na
kamenu sabrao je don Frane Bulić u djelu :
„Hrvatski spomenici u Kninskoj okolici uz ostale
suvremene dalmatinske iz dobe narodne dinastije.
Svezak I., Zagreb 1888.“, a poslije toga objelodanio
je važni natpis hrvatske kraljice Jelene iz god. 976.
pod naslovom: „Izvještaj o crkvi sv. Marije od
Otoka i nadgrobnom napisu kraljice Jelene“ (Vjesnik
hrv. arheol. društva N. S. vol. V. Zagreb 1901.)

Nalično djelo kao „Documenta“, ali moder-
nije, te u mnogočem bolje, jeste dr. Franc Kos:
Gradivo za zgodovino Slovencev v srednjem veku.
Prva knjiga (501-800). Ljubljana 1903. i druga
knjiga (801—1000). Ljubljana 1906. Tu su sabrani
i protumačeni svi izvadci iz raznih pisaca što se
tiču prošlosti ne samo slovenske, nego djelomično
i hrvatske. Pred svakom je sveskom vrlo dobar uvod.

Od pojedinih domaćih rasprava navodim :
Rački: Kada i kako se preobrazi hrvatska kne-
ževina u kraljevinu? Rad jugoslav, akad. vol. XVII.
Zagreb 1871. – Rački: Borba južnih Slavena
za državnu neodvisnost u XI. vijeku. Rad vol. 24,
25, 27, 28, 30, 31. Zagreb 1873–1875. – Rački:
Hrvatska prije XII. vijeka glede na zemljišni opseg
i narod. Rad 56. i 57. Zagreb 1881. (vrlo dobro).
Rački: Nutarnje stanje Hrvatske prije XII. sto-

[ocr errors]

ljeća. Rad 70, 79, 91, 99, 105, 115 i 116, te posebno Zagreb1894.

Klaić: Hrvatski bani za narodne dinastije. Vjestnik kr. zem. arkiva vol. I. Zagreb 1899.

Kršnjavi: Prilozi historiji salonitani Tome arcidjakona spljetskoga. Vjestnik kr, zem. arkiva vol. II. Zagreb 1900.

Manojlović: Jadransko primorje IX. stoljeća u svjetlu istočno-rimske povijesti. Rad vol. 150. Zagreb 1902.

Bra š nié: Župe u državi hrvatskoj za narodne dinastije. 3. izdanje. Program vinkovačke gimnazije 1879.

Poparić: 0 pomorskoj sili Hrvata za doba narodnih vladara. Zagreb 1899.

Gruber: Davni Slaveni i njihova pradomovina. „Prosvjeta“ 1907. br. 13, 14, 15. — Gru. ber: 0 pradomovini i seobi Hrvata. „Prosvjeta“ 1908. br. 5, 6, 7, 8, 9. — Gruber: Hrvatska za Trpimira i Krešimira. „Prosvjeta“ 1904. br. 21, 22, 23. - Gruber: Domagoj i Sedeslav. „Prosvjeta“ 1905., br. l. – Gruber: Branimir i Mutimir hrvatski knezovi. „Prosvjeta“ 1905. br. 16, 17. Gruber: Slavić kralj hrvatski, „Prosvjeta“ 1906. br. 9, 10, 11, 12.

Šišić: 0 podrijetlu i zasužnjenju hrvatskoga kralja Slavića. Vjesnik arkeol. društva N. S. sv. VII. (1904.) - Šišić: O smrti hrvatskoga kralja Zvonimira. Vjesnik arheol. društva N. S. sv. VIII. (1905.)

66

Od stranih radnika treba osobito istaknuti :

Kovačević - Jovanović: Istorija srpskoga naroda. Vol. I. i II. Beograd 1893 i 1894.

Š a fařík: Slovanske starožitnosti. 2. izd. Praha 1862-1863. (Njem. I. izd. Slavische Alterthümer. 2 vol. Leipzig 1843/4.)

Niederle: Slovanske starožitnosti. Dil I. Cast I. V Praze 1902; díl I., čast II. V Praze 1904 ; díl II. čast I. V Praze 1906. (Izvrsno.)

J a gić: Ein Kapitel aus der Geschichte der südslavischen Sprachen. Archiv f. slav. Phil. vol. XVII. (Važno za seobu južnih Slavena.)

Drinov: Zaselenije balkanskago poluostrova Slavjanami. Moskva 1873. – Drinov: Južnye Slavjane i Vizantija v X. vêkê. Moskva 1876.

Jireček: Die Romanen in den Städten Dalmatiens, während des Mittelalters 3 vol. Wien 1901, 1903, 1904 (Denkschriften bečke akad., vol. 48, 49, 50).

Dümmler: Über die älteste Geschichte der Slaven in Dalmatien, Sitzungsberichte der philos.hist. Classe bečke akademije. Wien 1856. - Dümmler: Über die südöstlichen Marken des fränkischen Reiches unter den Karolingern (795.-907.). Archiv für die Kunde österr. Geschichtsquellen vol. X. Wien 1853. D ümmler: Geschichte des ostfränkischen Reiches. 2 vol. Berlin 1887.

Gfrörer-Weisz: Byzantinische Geschich. ten. Vol. I, II. Graz 1872 i 1873. (Historija Hrvata, Srba i Bugara do XI. vijeka.)

II.

Za kraljeva iz kuće Arpadove

(1102.--1301.). Glavna zbirka listina za ovo doba jeste Smi. čiklas : Codex diplomaticus Vol. II (1102.—1200.) Zagreb 1904. ; vol. III. (1201.—1235.) Zagreb 1905. ; vol. IV. (1235.-1255.) Zagreb 1906. ; vol. V. (1256.--1272.) Zagreb 1907. ; vol. VI. (1272.-1290.) Zagreb 1908. ; vol. VII. (1290.—1300.) u štampi. U ovaj odlični zbornik ušle su sve isprave XII. i XIII. stoljeća, što su dosada bile raštrkane po raznim zbirkama ne samo po domaćim, nego i po stranim, naročito po magjarskim. Osim toga sve su isprave prepisane budi po originalima (u koliko ih se sačuvalo), budi po najstarijim prijepisima, te u tom daleko natkriljuju sve pomenute zbirke. Napokon treba istaknuti, da su u zbornik ušle i brojne nove isprave, u prvom redu iz dubrovačkoga arkiva.

Pored Smičiklasa izdao je Ljubić: Listine o odnošajih izmedju južnoga Slavenstva i mletačke republike. Vol. I. (900.–1335.). Isprave iz XIII. vijeka ove zbirke nema u Smičiklasa.

Od starih pisaca treba u prvom redu spomenuti arhidjakona stolne crkve spljetske Tomu (* 1201. † 1268.), koji je napisao pod naslovom Historia salonitana“ povijest svoje crkve, ali je obilno začinio i svojim ličnim doživljajima. Toma je dušmanin Hrvata te vodja onodobne talijanske stranke u Spljetu. Uza sve to on je najodličniji

« ПретходнаНастави »