Слике страница
PDF

i najvažniji domaći naš sredovječni pisac. Izdanja ima više, a najbolje je izdanje jugoslav. akademije u redakciji Račkovoj (Zagreb 1894). Originalni rukopis još se danas čuva u arkivu kaptola spljetskoga. Od stranih pisaca prvo mjesto ide mletačkoga dužda Andrij u Dan dola († 1354.), koji je napisao ljetopis svoje republike („Chronicon venetum“). Dandulo se služio za izradbu svoga djela službenim mletačkim arkivom i iscrpio je sve pisce starije od sebe. Služi nam u prvom redu za dogodjaje oko primorskih dalmatinskih gradova do god. 1280., kojom djelo prestaje. Jedino, dosta loše, izdanje kod Muratori : Scriptores rerum italicarum Vol. XII. U Milanu 1728. Medjutim se sprema novo izdanje na osnovu autografa Dandolova, što se čuva u mletačkoj knjižnici sv. Marka. Od domaćih monografija treba istaknuti, da su najvećim dijelom zastarjele. Vrijede prema sadanjemu stanju nauke : Kla i ć : Krčki knezovi Frankapani. Zagreb 1901. – Klaić: Bribirski knezovi od plemena Šubić do god. 1347. Zagreb 1897. – Klaić: Ban Belus i Bani prije i poslije Belusa do god. 1225. Vjestnik zem. arkiva vol. I. – Klaić: O hercegu Andriji. Rad vol. 136. Zagreb 1898. – Klaić: Hrvatska plemena od XII. do XVI. stoljeća. Rad vol. 130. Zagreb 1897. – Klaić: Byzantinsko vladanje u Hrvatskoj za cara Emanuela Komnena. Izvješće gimn. Zagreb 1883. – Klaić: Povjest Bosne. Zagreb 1882. Šišić: Zadar i Venecija od 1159. do 1247. Rad vol. 142. Zagreb 1900. – Šišić: Studije iz

historije anžuvinske dinastije. Vjestnik zem. arkiva vol. III.

Od stranih radnja ide prvo mjesto uzorno djelo Pauler : A magyar nemzet tárténete Arpádházi királyok alatt. 2 vol. Budapešta 1899. Ovo je najbolja radnja o prošlosti Ugarskoj, a donekle i hrvatskoj, za Arpadovaca ; ipak se ne smije prešutjeti, da je pisac spram Hrvatske veoma često pristran i nepravedan, u prvom redu spram pitanja o hrvatsko-ugarskom državopravnom odnosu.

Konačno treba još spomenuti : G r o t : Iz istorii Ugri i Slavjanstva v XII. vëkë (1141.–1173). Varšava 1889., pa Vasiljevski : Iz historii Vizantiji v XII. vëkë. St. Peterburg 1877. (Slavjanski zbornik vol. II.)

SADRŽAJ I. I II. DIJELA.

PRVI DIO.
PRISTUP.
Strana

1. Južni Slaveni u staroj postojbini .

. . . 5

2. Zemlja hrvatska prije dolaska Hrvata i seoba njihova 16

3. Razdioba povijesti hrvatske . . . . . . . . 26

PRVO DOBA, OD GODINE 640. DO 1102.
Život naroda hrvatskoga za vladara narodne krvi.
A. Knezovi hrvatski.

I. Začeci državnoga života . . . . . . . . . 29

II. Prevlast franačka i Posavska Hrvatska (u IX.
vijeku) . .
33

[ocr errors]

VII. Interregnum (1089–1102.) . . . . . . . . 71

VIII. Nutarnje stanje države hrvatske (od VII. do XI.

[ocr errors]
[merged small][ocr errors][ocr errors][merged small]

Kraljevi iz kuće Habsburške i Habsbursko-
lotarinške.
I. Dva kralja : Ivan Zapoljski i Ferdinand I.
(1527–1564.) . . . . . . . . . . . . 5

II. Siget, seljačka buna i Vojna Krajina (1564–1579.) 34

III. Kulminacija premoći turske i peripetija (1579.

[ocr errors]

VII. Centralizacija i germanizacija (1763–1790.) . . 140

VIII. Nutarnje prilike kraljevstva hrvatskoga od

godine 1526. do 1790. . . . . . .
. . 153

IX. Mletačka Dalmacija (1420—1797.) . . . . . 175

DODATAK.

Izvori i literatura historije hrvatske od najsta-

rijih dana do god. 1868.

A. Općenita djela . . . . . . 179

IB. Posebna djela.
1. Za narodne dinastije (do 1102.) . .
. . 182

« ПретходнаНастави »