Слике страница
PDF
ePub

i najvažniji domaći naš sredovječni pisac. Izdanja ima više, a najbolje je izdanje jugoslav. akademije u redakciji Račkovoj (Zagreb 1894.). Originalni rukopis još se danas čuva u arkivu kaptola spljetskoga.

Od stranih pisaca prvo mjesto ide mletačkoga dužda Andriju Dandola († 1354.), koji je napisao ljetopis svoje republike (,,Chronicon venetum“). Dandulo se služio za izradbu svoga djela službenim mletačkim arkivom i iscrpio je sve pisce starije od sebe. Služi nam u prvom redu za dogodjaje oko primorskih dalmatinskih gradova do god. 1280., kojom djelo prestaje. Jedino, dosta loše, izdanje kod Muratori: Scriptores rerum italicarum Vol. XII. U Milanu 1728. Medjutim se sprema novo izdanje na osnovu autografa Dandolova, što se čuva u mletačkoj knjižnici sv. Marka.

Od domaćih monografija treba istaknuti, da su najvećim dijelom zastarjele. Vrijede prema sadanjemu stanju nauke:

Klaić: Krčki knezovi Frankapani. Zagreb 1901. Klaić: Bribirski knezovi od plemena Šubić do god. 1347. Zagreb 1897. — Klaić: Ban Belus i Bani prije i poslije Belusa do god. 1225. Vjestnik zem. arkiva vol. I. Klaić: O hercegu Andriji. Rad vol. 136. Zagreb 1898. — Klaić: Hrvatska plemena od XII. do XVI. stoljeća. Rad vol. 130. Zagreb 1897. Klaić: Byzantinsko vladanje u Hrvatskoj za cara Emanuela Komnena. Izvješće gimn. Zagreb 1883. - Klaić: Povjest Bosne. Zagreb 1882.

Šišić: Zadar i Venecija od 1159. do 1247. Rad vol. 142. Zagreb 1900. Šišić: Studije iz

historije anžuvinske dinastije. Vjestnik zem. arkiva vol. III.

Od stranih radnja ide prvo mjesto uzorno djelo Pauler: A magyar nemzet története Arpádházi királyok alatt. 2 vol. Budapešta 1899. Ovo je najbolja radnja o prošlosti Ugarskoj, a donekle i hrvatskoj, za Arpadovaca; ipak se ne smije prešutjeti, da je pisac spram Hrvatske veoma često pristran i nepravedan, u prvom redu spram pitanja o hrvatsko-ugarskom državopravnom odnosu.

Konačno treba još spomenuti: Grot: Iz istorii Ugrii i Slavjanstva v XII. vêkê (1141.—1173.). Varšava 1889., pa Vasiljevski: Iz historii Vizantiji v XII. vêkê. St. Peterburg 1877. (Slavjanski zbornik vol. II.)

[blocks in formation]

2. Zemlja hrvatska prije dolaska Hrvata i seoba njihova 16
3. Razdioba povijesti hrvatske

PRVO DOBA. OD GODINE 640. DO 1102.

Život naroda hrvatskoga za vladara narodne krvi.

A. Knezovi hrvatski.

I. Začeci državnoga života
II. Prevlast franačka i Posavska Hrvatska (u IX.

vijeku)

26

29

[ocr errors]

III. Neretljani i Bijela Hrvatska (do početka X. vijeka) 39

B. Kraljevi hrvatski (do konca XI. vijeka).

50

IV. Tomislav i njegovi nasljednici (oko 910. do 970.)
V. Prvi Krešimirovići (970.-1058.)
VI. Obnovljenje kraljevstva hrvatskoga (1058.-1089.) 62
VII. Interregnum (1089.-1102.) .

57

71

VIII. Nutarnje stanje države hrvatske (od VII. do XI.
vijeka)

75

DRUGO DOBA. OD GODINE 1102. DO 1526.

A. Kraljevi iz kuće Arpadove (1102.-1301.)

I. Venecija i Bizant (1102.—1180.)

85

II. Bela II. (III.), Emerik i Andrija I. (II.) (1180-1235.) 94
III. Bela III. (IV.) (1235.—1270.) .

IV. Posljednji Arpadovići (1270.-1301.)

B. Kraljevi iz kuće Anžuvinske (1301. do 1595.,

odnosno 1409.).

[ocr errors]

107
121

V. Oligarhija (1301.-1348.)

132

VI. Vladanje Ludovika I. od 1348.-1382.

141

VII. Dinastički zapleti u porodici Anžuvinskoj (1382.

do 1409.) .

150

« ПретходнаНастави »