SADRŽAJ.

UVOD. Principi metodike, izvori i razvoj historiografije.

1. O historiji i njenim izvorima uopće.

2. Izvori hrvatske historije

3. Literatura.

PRVA KNJIGA. Prije doseljenja.

I. Pozorište hrvatske historije. Rasprostranjenje Hrvata i Srba.

smještaj hrvatske zemlje. - Prevaga zapadnoga utjecaja.

dualizam. Kontinentalni karakter .

-

-

-

Provale Kelta.

-

-

--

-

-

Strana

3

7

29

-

II. Predhistorijska tisućljeća i njihova kultura. Ranije kvaterno doba i di-

luvijalna fauna. Predhistorija čovjeka i njeni kulturni odsjeci. Paleo-

litsko doba i naseobina u Krapini. Neolitsko doba; glavne naseobine i

nalazišta; Butmir. Bakreno doba i glavna nalazišta. Brončano doba
i glavna nalazišta. Željezno doba; Prozor i Kompolje. Glasinac .

III. Iliri, Kelti i Grci. Borbe s Rimljanima. Tračani i doseljenje Ilira. Grčka

kolonizacija.

Ilirsko-keltska plemena. - Karakteristika

Ilira. Južno-ilirska država; Agron († 231.) i Teuta (231. do 228.); prvi

ilirsko-rimski rat. Drugi ilirsko-rimski rat (219.); Demetrije Farski.

Skerdilaida († o. 206.) i Pleurat († o. 181.). Gentij i propast južno-

ilirske države (167.). — Početak delmatsko-rimskoga ratovanja (156.—155.),

borbe s Japudima (129., 119.), Delmatima (119.—117., 78.—77.) i Panonima

(119., 83.). Cezar u Iliriku (57./56. i 54.), ponovne borbe s Delmatima

(52.-50., 47.), Oktavijev veliki rat s Japudima, Panonima i Delmatima.

(35.-33.). Veliki panonsko-ilirski ustanak (6.-9. po Hr.). . . . .

IV. Rimsko vladanje i kultura. Političko-geografsko razdjeljenje Dalmacije i

Panonije. Varoši i važnija mjesta u Panoniji i Dalmaciji. Žiteljstvo.

Ilirsko-keltska plemena u rimskoj vojsci. Rimske garnizone u Dal-

maciji i Panoniji. Ceste. Carski namjesnici. Uprava i sudbenost;

tri dalmatinska konventa. - Provincijski sabori (concilia). - Ilirsko-keltske

plemenske organizacije. Uprava u varošima: kolonije i municipiji, duo-

viri, edili, ordo i dekurioni. Slika rimskih varoši u Panoniji i Dalmaciji.

Kovnica novca u

Dioklecijanova palača kod

V. Spoljašnji događaji i Seoba naroda. Markomanski rat (166.-180.) i nje-

gove posljedice. Važnost panonsko-ilirskih legija i građanski ratovi pre-

tendenata na carski prijesto u IV. vijeku. Provale varvara u Panoniju i

Dalmaciju u drugoj poli IV. vijeka. Dalmacija i Panonija poslije po-

djele carstva (395.); Alarih i Atila (u prvoj polovici V. vijeka). — Neza-

visni dalmatinski glavar Marcelin († 468.). Slom zapadno-rimskoga

-

41

45

72

103

Strana

carstva (476.) i Julije Nepot († 480.).

Odovakar i Teoderik Veliki (493.).

govina i rudarstvo.

sinodi (530. i 533.).

do 555.)

- Gotsko vladanje u Dalmaciji i Panoniji; uprava, sudovanje, porezi, tr-

Crkvene prilike za gotskoga vladanja; salonitanski

Propast gotske vlasti u Panoniji i Dalmaciji (535.

154

DRUGA KNJIGA. Doba knezova.

I. Južni Sloveni na početku historije. Indoevropljani. Najstarija postojbina

Slovena. Ideja slovenske pradomovine u Podunavlju.

-

-

Venedi, Slo-

veni i Anti. Najstarije vijesti o Slovenima. — Domaći život Južnih Slo-

vena u vrijeme seobe na jug. Tamne strane u karakteru njihovu.

Porodica ili rod; vasi ili sela. Karakteristika njihova ratovanja.

hovo vjerovanje. — Pjesma i pjesničko shvatanje.

(V. vijek).

VI. vijeka).

--

-

Nji-

II. Doseljenje Južnih Slovena u Panoniju i Dalmaciju (VI. i VII. vijek).

Prve slovenske političke organizacije. Najranije pomicanje Južnih Slo-

vena k Dunavu (od II. do V. vijeka). Južni Sloveni pod vlašću Huna

Prve provale Južnih Slovena preko Dunava (u prvoj polovici

Avari dolaze u Podunavlje (568.); njihovo državno uređenje.

Avari i Južni Sloveni provaljuju u vizantijsko carstvo; podsada i pad

Sirmija (579. do 582.). Avarsko-slovenske provale za cara Maurikija

Dalmacija uoči pada rimske vlasti. Carevi Foka (602.

do 610.) i Heraklije (610.-641.); pad rimske vlasti u Dalmaciji (o. 614.).

Podsada Carigrada (626.) i slom avarske sile . .

-

(582.-602.).

-

III. Teorije o doseljenju Hrvata i Srba. Etimologija imena Hrvat i Srb.

Izvještaj cara Konstantina Porf. o doseljenju Hrvata i Srba na Balkan.

- Mišljenje Šafařikovo, Kopitarovo i Miklošićevo. Dümmler prvi na-

pada autoritet Konstantinov. Rački dopunjuje rad Dümmlerov. - Grot

i Florinskij kušaju da spasu autoritet cara-pisca. Jagić dopunjuje rad

Račkoga filološkim razlozima. Bury o podrijetlu Hrvata i njegova kritika

o carevu djelu. Neozbiljnosti Boguslawskoga. Mišljenje Klaićevo o

dolasku Hrvata na jug iz Samove Velike Hrvatske. ,,Gotska" teorija

Gumplowiczeva. — Nodilo brani vjerodostojnost cara Konstantina; njegova

„antska“ teorija o podrijetlu Hrvata i Srba. — Pavićev zališni posao.

Westberg i Niederle utvrđuju zakarpatsku Hrvatsku i Srbiju. Županićevo

i Hauptmannovo mišljenje.

IV. Prva dva vijeka u novoj domovini (VII. i VIII. vijek). Vizantijsko carstvo

poslije pada avarske moći; početak borbe s Arapima. Odnosi dose-

ljenih Slovena spram carstva.

život i državno uređenje Bugara.

Slovena; geografska nomenklatura.

jeku; postanak Dubrovnika i Splita.

-- Prve oblasti Hrvata i Srba .

V. Prevlast franačka i krštenje (od kraja VIII. vijeka do 823.). Slovenci do

Karla Velikoga. Slom avarske države (791.-802.). Krštenje panonskih

Hrvata; oni dolaze pod vrhovnu vlast franačku (na kraju VIII. vijeka).

Knez Višeslav (o. 800.) i osnutak ninske biskupije. Mir izmedu cara

Karla Velikoga i cara Mihajla I. u Achenu (812.).

panonsko-hrvatski i Borna dalmatinsko-hrvatski.

vita (819.-822.); knez Borna vojuje protiv Ljudevita.

Ljudevita (823.)

177

203

236

266

297

---

VI. Borbe s Venecijom, Arapima i Bugarima (823.—864.). Car Ludovik Pob.

dijeli franačku državu (817.). Dalmatinsko-hrvatski knez Vladislav (821.

do 835?). Opadanje vizantijskoga carstva u prvoj polovini IX. vijeka.

Počeci Venecije i prvi sukobi s Neretljanima (oko 830.). Jačanje

Bugara i njihova provala u Panonsku Hrvatsku (827.); panonsko-hrvatski

knez Ratimir (829.-838.). Dalmatinsko-hrvatski knez Mislav (oko 835.

do 845.); sukobi s Venecijom. Nalet Arapa u Jadransko more (841. do

842.). Dalmatinsko-hrvatski knez Trpimir (oko 845.-864.) i splitski

nadbiskup Petar (852.). Bugarski kan Boris napada s Panonskim Hr-

vatima kralja Ludovika Njemačkoga (853.). Hrvatsko-bugarski rat (o.

854.).

-

-

-

Strana

Bugarsko-srpsko ratovanje (o. 860.). Prelom između istočne i

zapadne crkve; patrijar Fotije i papa Nikola I. (863.). Krštenje Bugara

(864.-865.) — Panonski knezovi Pribina († 861.) i sin mu Kocelj . . . 317

VII. Hrvati i Neretljani u drugoj poli IX. vijeka (864.-879.). Dalmatinsko-

hrvatski knez Domagoj (o. 864.-876.) i dužd Urso Particijak (865.). —

Arapi podsjedaju Dubrovnik (865.-867.). Car Vasilije I. Makedonac

obnavlja prevlast vizantijskú u južnoj Dalmaciji (877.). Carevi Ludovik II.

i Vasilije I. kušaju da osvoje Bari (867.-869.). Hrvatsko brodovlje pod

Barijem; osvojenje grada (1. februara 871.). Vizantijsko brodovlje pu-

stoši neretljanske i hrvatske obale (873.). Hrvatsko-mletačko ratovanje

(870.). Zavjera protiv kneza Domagoja (875.).

-

-

-

--

-

Propast cara Ludo-

vika II. u Italiji i njegova smrt (875.). Dalmatinski Hrvati dolaze pod

Njemačku (875.). Ratovi s Nijemcima i oslobođenje od franačke pre-

Dalmatinsko-hrvatski knez Zdeslav (878.-879.) i

vlasti (876.-879.).

-

---

Dalmatinska Hrvatska dolaze pod vrhovnu vlast vizantijsku.

krštenje Neretljana (878.) Pogibija kneza Zdeslava (878.).

-

---

-

-

VIII. Konstantin i Metodije. Grad Solun. Mladost braće Konstantina i Me-

todija. Konstantinov misionarski rad kod Kazara; obretenje moći Sv.

Klimenta pape (o. 800.). Moravska u IX. vijeku. Konstantin i Metodije

polaze u Moravsku kao misionari (864.). Glagoljica i slovenski prijevod

Sv. Pisma. Konstantin i Metodije u Rimu; smrt Konstantinova (869.)

- Metodije postaje panonskim nadbiskupom (870.). Nijemci proganjaju

Metodija i privremeno obvladaju Moravskom (871.-873.). - Knez Sva-

topluk i njegova crkvena politika. Papa Ivan VIII. i rad Metodijev u

Moravskoj (879.-880.) Trvenje između nadbiskupa Metodija i biskupa

Wichinga. Metodije putuje u Carigrad (881.-882.). Povratak Meto-

dija u Moravsku i njegova smrt (885.). Sudbina njegova rada i njegovih

učenika

IX. Hrvati potkraj IX. vijeka (879. 910.). Ratovi cara Vasilija I. s Arapima

(878.-886.). Knez Branimir i izabrani ninski biskup Teodosije obraćaju se

papi Ivanu VIII. (879.). Papa nzalud kuša da predobije dalmatinske

varoši za sebe. Dobri odnosi između Ivana VIII., Vasilija I. i Fotija

(879.-886.). — Hrvatska postaje nezavisnom i samostalnom državom (881.).

Ninski biskup Teodosije u Rimu (881.-882.). — Slovenski jezik u hr-

vatskoj (ninskoj) crkvi. — Car Vasilije nalaže dalmatinskim gradovima,

da plaćaju susjednim slovenskim knezovima godišnji danak (između 882.

i 886.). Ninski biskup Teodosije uzalud kuša da sjedini dalmatinsku

crkvu s hrvatskom (887.-888.). - Sukob neretljansko-mletački (887.).

Mlečani plaćalu godišnji danak hrvatskom vladaru. Knez Mutimir (892.

do 910.?) i njegov dvor. Spor između ninske i splitske crkve o darovnici

364

kneza Trpimira od 852.

Strana

376

Panonsko-hrvatski knez Braslav (o. 880.—896.).

Srbi za kneza Mutimira i borbe između njegovih sinova (891.-917.).

TREĆA KNJIGA. Doba kraljeva.

I. Kralj Tomislav i njegovo doba (o. 910.-928.). Knez Tomislav i Madžari.

Srbi na početku X. vijeka. Bugarski knez Simeun spram Vizantije i

-

-

-

-

Srbije. Dalmatinske varoši dolaze pod jurisdikciju rimskoga pape (923.)

i pod upravu hrvatskoga vladara. Tomislav uzima naslov kralja Hrvata

(oko 925.). Prvi crkveni sabor u Splitu (925.). Hrvatsko-bugarski

rat (926.). Drugi crkveni sabor u Splitu (927.-28.). Ocjena kralja
Tomislava i Hrvatske u njegovo vrijeme .

-

-

-

-

II. Nasljednici kralja Tomislava (928.-969.). Kraljevi Trpimir II. (o. 928. do

935.) i Kresimir I. (o. 935.-C45.). Si bija za vladanja Časlava Klonimi-

rovića (931.-960.). Kralj Miroslav (945.-949.) i ban Pribina. Kralj

Mihajlo Kresimir II. (949.-969.). - Propast istočno-bugarske države (971.).

Geografski pregled istočne obale Jadranskoga mora: carska Dalmacija.

Kotor. Dubrovnik. Split. Trogir i Zadar. Manja ostrva.
Hrvati; etimologija imena. Županije. Neretljani; županije i ostrva.
Zahumlje i njegovi gradovi. Trebinje i Konavle. Duklja. Srbija;
njeni gradovi. Prvotna Bosna

-

-

-

III. Kralj Stjepan Držislav i njegovi nasljednici (969.-1058.). Kralj Stjepan

Držislav (969.-—997.). Bugarsko carstvo u vrijeme cara Samuila (976.

do 1014.); ratovi s vizantijskim carem Vasilijem II. - Kralj Stjepan Držislav

dobiva iz Carigrada kraljevska insignija; njegovo krunisanje kraljem Hr-

vatske i Dalmacije (o. 988.).

Građanski

Mletačko-hrvatski odnosi.

rat između braće Svetoslava i Kresimira Suronje (997.—1000.). Vojna

mletačkoga dužda Petra II. Orseola (1000.). Kralj Kresimir III. (1000.

do 1030.). Vojna mletačkoga dužda Otona Orseola (1018.). Propast

bugarskoga carstva (1018.). Hrvatska dolazi pod vrhovnu vlast Vizan-

tije (1018.). Dalmacija opet dolazi pod neposrednu upravu Vizantije

(1024.). Kralj Kresimir III. napada u zajednici s madžarskim kraljem

Stjepanom I. dalmatinske gradove (o. 1027.). — Poslanstvo Dobronje, sina

Madijeva, u Carigrad (o. 1028.). Kralj Stjepan I. i madžarski kralj Petar

osvajaju Zadar (o. 1040.). Propast stratega Dobronje (o. 1041.). Ko-

ruški herceg Adalbero i Hrvati (1035.). Utemeljenje hrvatske biskupije

u Kninu (o. 1040.). Propadanje vizantijskoga carstva, srpski (o. 1040.)

i bugarski ustanak (1041.). Utemeljenje normanske države u južnoj

Zadarske i splitske prilike u prvoj polovini XI. vijeka.

Veliki crkveni rascijep (1054.).

IV. Kralj Petar Kresimir IV. (1058.-1074.). Petar Kresimir IV. stupa na hr-

vatski kraljevski prijesto (o. 1058.). Lateranski sinod u aprilu 1059. i

njegovi zaključci. Papinski legat opat Majnard i posvećenje samostana

Sv. Ivana Evang. u Belgradu (febr. 1060.). Zaključci splitskoga sinoda

i zabrana slovenske liturgije (1060.). Papa Nikola II. potvrđuje zaključke

splitskoga sinoda. Papinski legat biskup Teuzo u Zadru i Splitu (1060.).

- Nezadovoljstvo Hrvata s potvrđenim splitskim sinodalnim zaključcima.

Izvještaj Tome arhiđakona o tome. Rimljanin Ivan postaje trogirskim

biskupom (1064.). Osnutak ženskoga samostana Sv. Marije u Zadru

(1066.). Kralj Petar Kresimir IV. daruje zadarski samostan Sv. Krše-

vana (1067.). — Opadanje vojne organizacije vizantijskoga carstva. — Petar

Kresimir IV. stiče carsku Dalmaciju (1069.). — Büdingerova karakteristika

401

431

464

Strana

-

kralja Petra Kresimira IV. Ban Zvonimir i njegov rat s Korušcima (0.

1064.). Granice hrvatskoga kraljevstva u vrijeme Petra Kresimira IV. -

Bugarski ustanak Konstantina Bodina i sudjelovanje Hrvata u njemu (1073.).

Širenje normanske vlasti u južnoj Italiji; vojvoda Robert Lukavi (Gui-

skard). Smrt Petra Kresimira IV. (1074.); ocjena.

V. Kralj Slavac (1074-1075.). Neretljanska oblast.

-

-

-

---

-

-

499

Velikaš Slavac postaje

hrvatskim kraljem (u drugoj polovini 1074.). Papa Grgur VII.; njegovo

pismo danskom kralju Sweinu Estridsonu (25. jan. 1075.). - Južnoitalski

normanski grof Amiko i njegova navala na Hrvatsku (u jesen 1075.).

Splitski sinod (nov. 1075.). Venecija i dalmatinski gradovi (febr. 1076.) 538

VI. Kralj Dmitar Zvonimir (1076.-1089.). Politički položaj poslije propasti kralja

Slavca. Papa Grgur VII. i Vizantija. Izbor i krunisanje Dmitra Zvo-

nimira (u okt. 1076.). Zvonimirova vazalska prisega papi Grguru VII.

Dvor kralja Zvonimira. Zvonimir u Belgradu (potkraj 1076.).

Du-

brovnik i srpski kralj Mihajlo (1077.). Boravak papinskoga legata Petra

u Hrvatskoj (1078.). Posvećenje nove stolne crkve u Kninu (1078.).

Vitez Vecelin i papa Grgur VII. (1079.).— Ninski sinod (1080.). Sudje-

lovanje kralja Zvonimira u vizantijsko-normanskom ratu (1081.-1085.).

Venecija i Vizantija (1085.). — Baščanski natpis. Kralj Zvonimir i dal-

matinski gradovi. Smrt kralja Zvonimira (1089.)

VII. Kraljevi Stjepan II. i Petar (1089.-1097.). Izbor i krunisanje Stjepana II.

(1089.). Vladanje Stjepana II. (1089.-1099.). - Car Aleksije I. spram

Pečenega i Srba. Klement III. Vibert uzvisuje barsku biskupiju na nad-

biskupiju (1089.). Anarhija u Hrvatskoj po smrti kralja Stjepana II. —

Dalmatinski gradovi i neki hrvatski velikaši zovu madžarskoga kralja

Ladislava I. u zemlju (1090.). - Vojna kralja Ladislava I.; njegovo pisr o

montekasinskom opatu Oderiziju (1091.). — Kralj Ladislav ostavlja Hrvatsku

i postavlja joj za kralja Almoša (1091.-1093.). Kralj Ladislav prelazi

na stranu protupape Klementa III. Viberta (1092.). Vraćanje vizantijske

carske vlasti u Dalmaciji (1092.). — Hrvatski kralj Petar (1093.-1097.).

Zadarski sinod (1095.). Osnutak zagrebačke biskupije (1094.).

Koloman postaje madžarskim kraljem (1095.). Madžarska se vraća papi

Urbanu II. (1096.). Bitka kod Petrova Gvozda (1097.). .

-

-

--

-

-

VIII. Hrvati i madžarski kralj Koloman (1097.-1102.). Uprava dalmatinskih

gradova i otoka prelazi u mletačke ruke (u maju 1097.). — Kralj Koloman

i dužd Vital Michieli sklapaju „vječno prijateljstvo“ (1098.). — Kralj Ko-

loman i herceg Almoš (1098.). Ruska vojna kralja Kolomana (1099.).

- Smrt splitskoga nadbiskupa Lovre (1099.). - Smrt srpskoga kralja Kon-

stantina Bódina (1101.) Koloman lično polazi u hrvatsku vojnu; ugovor

utanačen s predstavnicima hrvatskoga naroda (1102.). Kolomanovo kru-

nisanje za hrvatsko-dalmatinskoga kralja u Belgradu (1102).)

Hrvati docnijih vremena prosuđivali događaje od godine 1102.

hrvatsko nacionalno kraljevstvo tako rano svršilo

Granice.

591

IX. Nutarnje prilike hrvatske države od IX. do potkraj XI. vijeka. Ime.

Narod; slobodni i neslobodni razred. Plemstvo. Crkvene

Nasljedstvo i dioba državne terito-

Vladalačka pratnja.

Dalmatinski gradovi.