Слике страница
PDF
ePub

jest smrti Kolomanove, i to tako, kao da su Iliri autohtoni, a južni Slaveni njihovi potomci

. Cetvrti svezak, koji ide do god. 1790., već je bolji. To je prva historija pis a na hrvatskim jezik ő m.

Iza Šveara izdao je malu knjigu Iv a n Krst. Tkalčić: Hrvatska povjestnica, u Zagrebu 1861., da zadovolji potrebi tadanje generacije za povraćena ustava, a onda Šime Ljubić: Pregled hrvatske povjesti, izdano na Rijeci 1864. Ova potonja knjiga ima i danas vrijednosti poradi upotrebljenih mletačkih izvora, koji još ni sada nisu štampom objelodanjen, naročito za doba 1531. dalje.

Sva je ova djela daleko natkrilio Tade Smičiklas, kad je godine 1879. i 1882. izdao troškom „Matice Hrvatske“ prvo kritično i patriotskim duhom napisano krasno djelo : ,,Poviest Hrvatske“ u dva sveska ; prvi obuhvata dogadjaje do god. 1526., dok drugi ide do god. 1848. Ovo je djelo izradjeno na osnovu svega tada pristupnoga materijala, a djelomično u drugom svesku i na arkivalijama. Kako je od onda, kad je izradjeno, pa do danas prošlo gotovo trideset godina, a za to je vrijeme izišlo mnoštvo novih izvora, to je, naročito u prvom svesku, ovo djelo danas donekle zastarjelo.

Prema stanju današnje nauke i izvora objelodanjuje veliko djelo Vjekoslav Klaić: Povjest Hrvata, od kojega su do sada izišle četiri sveske obuhvatajući vrijeme do god. 1526. Ovomu djelu još su priložene i savremene slike. Izradbom svojom i opširnošću nadilazi sva dosadanja djela,

samo bi poželjno bilo, da što prije čitavo izidje. ? Naročito razdoblje od godine 1409. do 1516. sasvim je novo i dosle nepoznato, da što poglavito obzirom na hrvatsku prošlost.

U manjem opsegu izdao je popularnu knjigu dr. Rudolf Horvat: Povjest Hrvatske, u Petrinji 1904. U tom se djelu iza svakoga poglavlja spominju „Izvori i literatura“, prečesto i spisi bez ikake naučne vrijednosti. Za brzu i kratku uputu u hrvatsku prošlost djelo je Horvatovo sasvim dobro i zgodno.

Iza općenitih djela prijedjimo sada na izvore i literaturu pojedinih odsjeka naše prošlosti.

[ocr errors][merged small]

I.
Za narodne dinastije

(do 1102.).
Sve isprave, zapisnike crkvenih sabora i iz-
vatke iz pisaca sabrao je u jednu zbirku dr. Franjo
Rački pod naslovom: „Documenta histo-
ria e chroatica e period u m antiquam
illustrantia" Zagreb 1877. (Izišlo kao sedma
sveska kolekcije „Monumenta spectantia historiam
Slavorum meridionalium“.) Dopunjak toj zbirci
čine: „Novo na djeni spomenici iz IX,
i XI. vijeka za panonsko-moravsku.

1 Prva sveska ide do god. 1301., druga od 1301. do 1409., treća od 1409. do 1458., a četvrta od 1458. do 1526. Peta knjiga, od 1526. do 1608., upravo je u štampi.

bu g a rsku i hrvatsku povijest“ što, ih je izdao isti Rački s dr. Franjom Miklošićem u

„Starinama“ jugoslav. akademije vol. XII. (Zagreb 1880).

„Documenta“ su nesumnjivo glavno djelo Račkovo. Ona se dijele ovako: Prvidio (Acta) sadržaje sve isprave, što su nam se sačuvale iz vremena narodne dinastije. Kod toga posla postupao je izdavač veoma (često i prestrogo) kritički. Rački se naime nije zadovoljio samo time, što je išao u trag originalima, odnosno najstarijim prijepisima, nego je označio više listina kao sumnjive, falzifikovane ili preradjene. Premda je ovo najbolje izdanje, što ga dosada imamo, ipak je i ono danas potrebno temeljite revizije ; poradi toga sprema jugoslavenska akademija u redakciji svoga predsjednika Tadije Smičikla s a novo izdanje istih isprava kao prvu svesku svoga diplomatskog zbornika („Codex diplomaticus“). Drugi dio Račkovih „Documenta“ obuhvata sačuvane nam zapisnike crkvenih sabora ili sinoda (Rescripta et synodalia), od kojih su mnogi veoma važni i po svjetsku historiju, kao primjerice zapi: nici sabora spljetskoga od 924. Treći dio, koji je podjedno i najopsežniji, sačinjavaju izvodi iz ljetopisa i pisaca, domaćih i stranih, u koliko se tiču hrvatske prošlosti prije god. 1102. („Excerpta e scriptoribus“.) Ovi su izvodi otštampani kronološkim redom, „tako da je od brojnih ekscerpta iz različitih ljetopisaca sastavljena kao neka zasebna hrvatska kronika“, kako zgodno kaže Klaić („Povj. hrvat.“ I., 305.). Sva su ova tri dijela snab

djevena jošte i obiljem vrlo dobrih i važnih bilje-
žaka, kojima se budi koje geografsko ili lično ime
kuša istumačiti, budi stari način datiranja od-
gonetati. Na koncu dodan je veoma brižno složen
Index“, u kojem su naročito važne razne grupe
(n. pr. Chroati itd.).

Ostatke umjetničkih spomenika i natpise na
kamenu sabrao je don Frane Bulić u djelu :
„Hrvatski spomenici u Kninskoj okolici uz ostale
suvremene dalmatinske iz dobe narodne dinastije.
Svezak I., Zagreb 1888.“, a poslije toga objelodanio
je važni natpis hrvatske kraljice Jelene iz god. 976.
pod naslovom: „Izvještaj o crkvi sv. Marije od
Otoka i nadgrobnom napisu kraljice Jelene“ (Vjesnik
hrv. arheol. društva N. S. vol. V. Zagreb 1901.)

Nalično djelo kao „Documenta", ali moder-
nije, te u mnogočem bolje, jeste dr. Franc Kos:
Gradivo za zgodovino Slovencev v srednjem veku.
Prva knjiga (501-800). Ljubljana 1903. i druga
knjiga (801—1000). Ljubljana 1906. Tu su sabrani
i protumačeni svi izvadci iz raznih pisaca što se
tiču prošlosti ne samo slovenske, nego djelomično
i hrvatske. Pred svakom je sveskom vrlo dobar uvod.

Od pojedinih domaćih rasprava navodim :
Rački: Kada i kako se preobrazi hrvatska kne-
ževina u kraljevinu? Rad jugoslav. akad. vol. XVII.
Zagreb 1871. - Rački: Borba južnih Slavena
za državnu neodvisnost u XI. vijeku. Rad vol. 24,
25, 27, 28, 30, 31. Zagreb 1873-1875. – Rački:
Hrvatska prije XII. vijeka glede na zemljišni opseg
i narod. Rad 56. i 57. Zagreb 1881. (vrlo dobro).
Rački: Nutarnje stanje Hrvatske prije XII. sto-

ljeća. Rad 70, 79, 91, 99, 105, 115 i 116, te posebno Zagreb 1894.

Klaić: Hrvatski bani za narodne dinastije. Vjestnik kr. zem. arkiva vol. I. Zagreb 1899.

Kršnjavi: Prilozi historiji salonitani Tome arcidjakona spljetskoga. Vjestnik kr. zem. arkiva vol. II. Zagreb 1900.

Manojlović: Jadransko primorje IX. stoljeća u svjetlu istočno-rimske povijesti. Rad vol. 150. Zagreb 1902.

Br a šnić: Župe u državi hrvatskoj za narodne dinastije. 3. izdanje. Program vinkovačke gimnazije 1879.

Poparić: 0 pomorskoj sili Hrvata za doba narodnih vladara. Zagreb 1899.

Gruber: Davni Slaveni i njihova pradomovina. ,,Prosvjeta“ 1907. br. 13, 14, 15. — Gruber: 0 pradomovini i seobi Hrvata. „Prosvjeta“ 1908. br. 5, 6, 7, 8, 9. - Gruber: Hrvatska za Trpimira i Krešimira. ,,Prosvjeta“ 1904. br. 21, 22, 23. — Gruber: Domagoj i Sedeslav. ,,Prosvjeta" 1905., br. l. --- Gruber: Branimir i Mutimir hrvatski knezovi. „Prosvjeta“ 1905. br. 16, 17. Gruber: Slavić kralj hrvatski, „Prosvjeta“ 1906. br. 9, 10, 11, 12.

Šišić: 0 podrijetlu i zasužnjenju hrvatskoga kralja Slavića. Vjesnik arkeol. društva N. S. sv. VII. (1904.) - Šišić: O smrti hrvatskoga kralja Zvonimira. Vjesnik arheol. društva N. S. sv. VIII. (1905.)

« ПретходнаНастави »